Pretraži Nekretnine vijesti:



Što će biti s vjetroenergetskim projektima unutar ekološke mreže?

 6.11.2013 15:14:00  |  Arhitektura, urbanizam i politika

Poteškoće s kojima se već neko vrijeme suočava HEP u namjeri realizacije ambicioznih energetskih projekata koji se nalaze u ekološkoj mreži Natura 2000 također vec snažno osjećaju i investitori u vjetroelektrane.

Lokacije za gradnju vjetroelektrana porazbacane su po prostornim planovima dalmatinskih županija, bez detaljne analize koliko prostor može podnijeti s obzirom na ciljeve očuvanja ekološke mreže koja pokriva 37% kopnenog područja Hrvatske. Što je ekološka mreža?

Ekološka mreža Natura 2000, čiji dio postaje hrvatska ekološka mreža, orijentirana je na zaštitu važnih područja za ptice te divljih svojta biljaka i životinja te stanišnih tipova.

Svako područje sadrži ciljeve očuvanja, odnosno popis vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu i na koje treba sagledati utjecaj zahvata prilikom ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. U Hrvatskoj se procjena utjecaja na ekološku mrežu provodi već pet godina, najčešće u sklopu Studije utjecaja na okoliš.

Krajem travnja na zaštiti okoliša pao je prvi elektroenergetski projekt u državi. Riječ je o projektu VE Fužine snage 36 MW, koja se trebala graditi u šumi, a za koju je povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode procijenilo da nije prihvatljiv zbog utjecaja na okoliš. Taj je projekt tek prvi te vrste koji se nasukao na zaštiti okoliša, no sigurno neće biti posljednji.

Pokazalo se da je problem u tome što država istovremeno nameće obaveze, a struka (vjerojatno zbog manjka znanstvenih saznanja) nije detaljno definirala prihvatljive rizike.

U slučaju VE Fužine zbog preleta šišmiša predlagala se instalacija radarskog sustava koji prepoznaje ugrožene vrste ptica, procjenjuje njihove putanje leta i pravovremeno zaustavlja vrtnju vjetroturbine ako se pokaže da lete na vjetroagregate i reagira adekvatno. Investicija u takav radar iznosi više od 1 mil. eura!

Dakle, u samom početku razvoja projekata vjetroelektrana, država je zauzela stav da se svima izađe u susret ucrtavanjem lokacija u prostorne planove, ali istodobno nikome ništa garantirala. Investitorima nitko nije ništa obećao ni garantirao. Prostorni planovi su tu da daju mogućnost za realizaciju energetskih projekata.

Ako negdje postoji dobar pad vode, zar bi tamo trebalo prostornim planom zabraniti gradnju hidroelektrane? Država je afirmativna, zanima je konkretan potencijal za proizvodnju energije a na investitorima je da istražuju i procijene ima li taj projekt isplativost s obzirom na sve mjere zaštite prirode i okoliša.

 



Autor/Izvor: Nina Domazet/EGE/Presscut


<< Prethodna vijest
Slijedeća vijest >>

Posljednji članci iz ove kategorije:

Započela energetska obnova zgrade u Botincu, sagrađene prije 50 godina kao privremeni smještaj nakon velike poplave u Zagrebu

2.12.2014 14:39:00  |  Autor/Izvor: Limun.hr

"Energetska obnova ove zgrade u Ulici Kolarove Breze primjer je kakve koristi građani osobno imaju od energetske učinkovitosti. Stanarima ove zgrade porasti će kvaliteta života

Francuski paviljon se sutra napokon otvara

14.10.2014 10:42:00  |  Autor/Izvor: poslovni.hr

Posljednjih godinu dana stajao je prazan i zatvoren, a obnovljen nakon dugih 70 godina čekanja. No, Francuski paviljon, remek-djelo moderne arhitekture, napokon otvara svoja vrata sutra u 17.30 sati, kada će na otvorenje doći gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, ali i predsjednik države Ivo Josipović

Nakon deset godina čekanja obnovit će se Vitićev neboder

11.7.2014 13:42:00  |  Autor/Izvor: poslovni.hr

Boje su izblijedjele, pročelje je propalo, zidovi su potpuno oronuli, a drvene grilje svako malo opadaju i predstavljaju opasnost za prolaznike. Remek-djelo moderne arhitekture na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice godinama propada. No dugotrajnoj borbi stanara, čini se, nazire se kraj

Pored Šibenika švicarski investitori ulažu 1,5 milijarde eura

7.7.2014 8:54:00  |  Autor/Izvor: www.liderpress.hr

Sedam godina i šezdeset milijuna eura bilo je potrebno kako bi se kupilo zemljište u Zablaću pokraj Šibenika za izgradnju novoga gradskog naselja. Švicarci su spremni za početak radova čim se dovrši detaljni urbanistički plan, što se očekuje krajem godine s obzirom na to da je GUP usuglašen

Stenjevec uredio svoju zajedničku zelenu oazu

11.6.2014 10:58:00  |  Autor/Izvor: Limun.hr

Nastavkom ovogodišnjih zelenih akcija u sklopu nacionalnog projekta Urbani vrtovi uređena je i društvena zona Gradskog vrta u Stenjevcu. Zahvaljujući Gradu Zagrebu, 24sata i Radiju Kaj kao i velikom zanimanju građana, zazelenio se još jedan kvart u Zagrebu
 

Pošaljite upit

Ime i prezime:
Telefon:
E-mail adresa:
 
Poruka: